Evo detaljnijih informacija o svakom od tih neuroloških oboljenja:

1. Alzheimerova bolest

Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije i neurodegenerativno oboljenje koje postupno uništava moždane stanice, što dovodi do gubitka pamćenja, sposobnosti razmišljanja, donošenja odluka i drugih kognitivnih funkcija. Simptomi obično počinju s blagim zaboravom, a kako bolest napreduje, osobe mogu izgubiti sposobnost prepoznavanja najbližih osoba, obavljanja svakodnevnih aktivnosti i upravljanja emocijama. Ova bolest nosi težak pečat za obitelj oboljeloga. Za članove obitelji je blago rečeno potresno gledati kako njihova voljena osoba doslovce kopni. Potrebno je izdvojiti još više novčanih sredstava kako za psihološku, tako i za fizičku potporu obiteljima oboljelih,te još intenzivnije podržati rad udruga poput HUAB-a.

Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest (HUAB) je udruga stručnjaka i osoba uključenih u promicanje, razvitak i unaprjeđenje skrbi o osobama oboljelima od AB i drugih demencija, pružanja psihosocijalne pomoći članovima njihovih obitelji te edukaciju svih osoba uključenih u skrb i njegu oboljelih osoba.

HUAB je zajednica svih osoba koje brinu, njeguju i skrbe o osobama s Alzheimerovom bolešću i drugim demencijama, koji istražuju načine njezina liječenja i koji se bore za javno prepoznavanje društvenih posljedica i potporu.

Stručni tim Udruge koji se sastoji od više specijalista i stručnjaka za Alzheimerovu bolest (psihijatar, neurolog, neuroznanstvenik, viši fizioterapeut) može pružiti svaku vrstu edukacije i prema stručnom osoblju (zdravstvenom, medicinskom, socijalnom) kao i prema članovima obitelji i njegovateljima oboljelog od Alzheimerove bolesti.

U okviru Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest djeluje Savjetovalište za edukaciju obitelji kao i Grupa za samopomoć.  U nastavku su korisne adrese i telefonski brojevi.

Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest

Vlaška ulica 24
10000 Zagreb
tel.: 091 4004 138
e-pošta: alzheimer@xnet.hr
Radno vrijeme: radnim danom od 12 do 16 sati.

Uzrok Alzheimerove bolesti nije potpuno jasan, no poznato je da se u mozgu stvaraju nepravilni proteini, poput amiloidnih plakova i tau vlakana, koji ometaju normalnu funkciju mozga. Rizik od razvoja Alzheimerove bolesti povećava se s godinama, a također postoji genetska predispozicija.

2. Parkinsonova bolest

Parkinsonova bolest je neurodegenerativno oboljenje koje najčešće pogađa starije osobe, no u zadnje vrijeme smo svjedoci sve većeg broja mladih koji oboljevaju od ove degeneretativne bolesti.Uzrokuje smanjenje dopamina u mozgu, neurotransmitera koji je odgovoran za koordinaciju pokreta. Glavni simptomi Parkinsonove bolesti uključuju tremor (drhtanje), ukočenost mišića, smanjenje pokretljivosti i ravnoteže, usporeno kretanje (bradikinezija) i poteškoće u govoru i pisanju. Kao i kod svake bolesti, pomoć skrbnika, obitelji i prijatelja igra važnu ulogu u unapređenju kvalitete života oboljeloga. Rad udruga poput Parkinson i Mi od iznimne je važnosti za one koji boluju.

U nekim slučajevima, Parkinsonova bolest može utjecati i na kognitivne funkcije, uzrokujući probleme s pamćenjem i razmišljanjem. Lijekovi poput levodope mogu pomoći u ublažavanju simptoma, ali ne postoji lijek koji bi trajno zaustavio progresiju bolesti. Različiti neurokirurški zahvati, poput duboke moždane stimulacije, također mogu pomoći u ublažavanju simptoma.

3. Multipla skleroza (MS)

Multipla skleroza je autoimuna bolest koja napada živčano tkivo, točnije mijelin, zaštitnu ovojnicu koja obavija živčana vlakna. Kada imunološki sustav pogrešno napadne mijelin, nastaju ožiljci (skleroza) koji ometaju prijenos električnih signala između mozga i ostatka tijela. To uzrokuje razne neurološke simptome.

Simptomi MS-a mogu varirati ovisno o dijelu živčanog sustava koji je zahvaćen, a uključuju umor, slabost u udovima, smetnje u koordinaciji i ravnoteži, probleme s vidom, peckanje ili trnce u koži, te poteškoće s govorom i pamćenjem. MS može imati različite oblike, s periodima pogoršanja i poboljšanja simptoma (relapsirajuće-obustavljajuća forma) ili kontinuiranim napredovanjem (progresivna forma). Jedna od istaknutijih udruga u Hrvatskoj koja se brine za oboljele je Savez Društava Multiple Skleroze Hrvatske.

4. Epilepsija

Epilepsija je neurološki poremećaj koji uzrokuje ponovljene napadaje zbog abnormalnih električnih aktivnosti u mozgu. Napadaji mogu biti različiti, od kratkih gubitaka svijesti (petit mal) do dugotrajnih, jakih grčeva (grand mal). Epilepsija se može manifestirati različitim vrstama napadaja, a svaki napad je izazvan različitim dijelovima mozga.

Uzroci epilepsije mogu biti genetski, posljedica ozljeda mozga, moždanih bolesti, infekcija ili drugih neuroloških problema. Liječenje se obično sastoji od antiepileptičkih lijekova koji pomažu u kontroliranju napadaja. U nekim slučajevima, ako lijekovi ne djeluju, može biti potrebno kirurško liječenje.   U Hrvatskoj djeluje Hrvatska Udruga za Epilepsiju kao jedna od važnijih udruga za ovaj poremećaj.

5. Migrena

Migrena je neurološki poremećaj koji uzrokuje jaku glavobolju, obično na jednoj strani glave, i može biti praćena mučninom, povraćanjem, osjetljivošću na svjetlost i zvuk, te vrtoglavicom. Migrene se često javljaju u napadima koji mogu trajati nekoliko sati ili čak dana.

Točan uzrok migrene nije potpuno razumljiv, ali se smatra da su povezani s promjenama u kemiji mozga, posebno u vezi s neurotransmiterima poput serotonina. Migrene također mogu biti izazvane stresom, određenim hranom, hormonskim promjenama, ili nedostatkom sna. Liječenje migrena obuhvaća upotrebu lijekova koji mogu ublažiti bol i smanjiti učestalost napadaja, kao i promjene životnih navika, poput izbjegavanja okidača. Ukoliko Vam lijekovi ne pomažu, obratite nam se s povjerenjem budući da  našu kliniku posjećuje dr. Ivica Dučić iz SAD-a.

Svaka od ovih bolesti ima značajan utjecaj na kvalitetu života pacijenata i njihove obitelji, ali pravovremeno prepoznavanje i odgovarajuće liječenje mogu pomoći u upravljanju simptomima i usporavanju napredovanja bolesti. Upravo je glavni naglasak naše neurološke ambulante na pravovremenom dijagnosticiranju neuroloških poremećaja te njihovom terapijskom liječenju.