Alergije

Alergije i 5 stvari koje morate znati o njima.

Što su alergije?

1. Alergije su prekomjerna reakcija organizma na jednu ili više tvari iz okoliša, koje nazivamo alergenima. Postoje različiti vidovi alergijskih reakcija, najčešće spominjana je ona ranog tipa koja se povezuje s IgE protutijelima i aktivacijom stanica u krvi i tkivima koje se zovu bazofili i mastociti.

Alegijska učestalost.

2. Zadnjih desetljeća zabilježen je epidemijski trend porasta alergijskih bolesti u razvijenim zemljama zapadnog svijeta, posebno u djece. Dok su u pojedinim zemljama svijeta, alergijske bolesti prisutne kod 20 do 30 % djece, u Hrvatskoj ovaj podatak doseže brojku od 10 – 15 %. U velikom slučaju pojam higijenske hipoteze je zaslužan za porast alergijskih bolesti kod djece. Djeca koja žive u „čistijem“ okolišu s visokim higijenskim standardima te u boljim socio-ekonomskim prilikama češće oboljevaju od alergijskih bolesti budući da imunološki sustav ove djece u prvim godinama života umjesto da se aktivira u borbi s patogenima ( bakterijama i parazitima ) reagira na bezazlene okolišne alergene.Alergijske bolesti tipa astma, atopijski dermatitis, alergija na hranu su češće u dječjoj dobi, što dodatno ovisi o dobi, vrsti alergena čak i regiji. U ranoj dojenačkoj dobi djeteta najčešće su javlja alergija na bjelančevine ( proteine) kravljeg mlijeka. Djeca koja žive u Slavoniji imaju češće alergiju na pelud ambrozije nego što to imaju djeca u Dalmaciji.

Kada posumnjati da je dijete alergično?

3. Stručnjaci kažu da nije uvijek lako prepoznati alergijsku reakciju. Nerijetko se različite vrste osipa npr. urtikarija povezuju s alergijom te se djeca nepotrebno testiraju jer u podlozi osipa ne leži alerija. S druge strane, djeca s ponavljajućim dišnim tegobama, kao što su kašalj, pojačana sekrecija iz nosa ili otežano disanje se nepotrebno liječe antibioticima a zapravo se radi o astmi. Ako je dijete često „prehlađeno“ a posebno ako se tzv.  prehlada „spušta na pluća“, a nije popraćena povišenom tjelesnom temperaturom, treba posumnjati da se radi o alergiji i uputiti dijete na alergološku obradu.  Ukoliko postoji dijagnoza alergije unutar uže obitelji, ako se simptomi ponavljaju svake godine u istom vremenskom razdoblju, ako traju duže od dva tjedna, ako su popraćeni kihanjem, svrbežom nosa i očiju te prozirnim sekretom iz nosa, također treba posumnjati na prisutnost alergije.

Što sve moramo znati o alergološkoj obradi?

4. Ciljano testiranje se vrši na osnovi anamneze i kliničkog statusa uz uvjet da postoji sumnja na alergiju. Ako se niti temeljem osobne i obiteljske anamneze i kliničkog pregleda ne može postaviti sumnja na alergiju, preporučava se vođenje dnevnika. U najvećoj mjeri ovo je slučaj s pacijentima kod kojih se sumnja da su alergični na hranu ili kod pacijenata s ponavljajućim kožnim promjenama ( osipima ) koji se ne mogu povezati s određenim uzorkom. U bolesnika sa postavljenom sumnjom na alergiju na inhalacijske alergene prvo se uradi kožni test standardnom paletom inhalacijskih alergena a potom se uradi spirometrija, te se obrada završava uzrokovanjem krvi, za dokaz alergijskih reakcija posredovanih IgE protutijelima.

Koje vrste testiranja postoje?

5. Osnovni testovi su kožni te krvni testovi. Osim ovih dviju vrsta u sklopu alergološke obrade koriste se provokacijski testove, testovi za mjerenje plućne funkcije,citološki obrisak nosa itd. Kožno testiranje se može provesti na različite načine: test ubodom lancetom ( prick test ), test unošenja alergena u kožu ( intradermalni test ), test grebanjem ( scratch test ) te test kontaktnim putem ( patch test ) . Za konačnu dijagnozu alergije na neku tvar često je nužno određivanje specifičnih IgE protutijela, posebno u bolesnika kojima se ne mogu učiniti niti pravilno interpretirati kožni testovi. Ipak valja istaknuti da određivanje IgE nije neophodno ako su anamnestički podatci, klinička slika I rezultat kožnog testa sukladni a odgovor na terapiju primjeren.

Dr.med. Marijana Rogulj spec.pedijatrije subspecijalist iz pedijatrijske alergologije i imunologije posjećuje Marin Med 17.11.2022. Za više info kontaktirajte +385 (0) 400 529 ili putem maila na info@marin-med.com ili pedijatrija@marin-med.com