zaštita srca

Aritmije

Aritmije

Što su to aritmije i kakve vrste postoje?

Aritmije predstavljaju poremećaje srčanog ritma. Dijele se na:

Supraventrikulske ( potječu iz predklijetke srca )

Ventrikulske ( potječu iz srčane klijetke )

Simptomi koje uzrokuju aritmije:

Osjećaj ubrzanog rada srca

Preskakanje srca

Bolovi u prsima

Vrtoglavice

Omaglice

Zaduha

 Poremećaji srčanog ritma su zastupljeni u svim životnim dobima i predstavljaju jedistven zdravstveni problem ali ipak supraventrikulski tip artimija je učestaliji među mlađom dok su ventrikulske artimije zastupljenije među starijom populacijom..

Kako nastaju aritmije?

 Fiziološki normalan srčani impuls nastaje u sinoatrijskom (SA) čvoru koji se nalazi u gornjem dijelu desne pretklijetke, a funkcionalno predstavlja prirodnog predvodnika rada srca.

Ukoliko se sve odvija normalnim fiziološkim putem tada kažemo da se radi i o normalnom, sinusnom ritmu. Normalna srčana frekvencija se kreće otprilike od 60-100 otkucaja u jednoj minuti. Sve sporije oblike srčane frekvencije od referentnog intervala nazivamo bradikardijom, a brže tahikardijom.

 Supraventrikulski poremećaji ritma

U supraventrikulske poremećaje ritma ubrajamo:

Supraventrikulske ekstrasistole – predstavljaju preuranjeni srčani impuls koji dovodi do preuranjene kontrakcije pretklijetke. Mogu uzrokovati razne tegobe, no u načelu su bezopasne, a mogu se naći i kod zdravih ljudi.

Fibrilacija i undulacija atrija – najčešća aritmija današnjice (više od 1 posto opće populacije) čijapojavnost raste s dobi (više od 20 posto kod osoba starijih od 80 godina života). Nastaje zbog kaotičnog izbijanja ili kruženja impulsa u pretklijetkama koje uzrokuje neadekvatnu kontrakciju istih, što za posljedicu može imati nastanak krvnog ugruška u šupljini istih i potencijalno uzrokovati komplikaciju kao primjerice moždani udar. Zbog toga se osim specifične terapije, koristi i antikoagulantna terapija radi prevencije opisanih komplikacija.

Supraventrikulske tahikardije (“kružne”) – karakteristične za mlađu dob. Nastaju zbog postojanja urođenog snopa bilo u AV čvoru ili snopa koji povezuje pretklijetke i klijetke mimo normalnog provodnog sustava srca zbog kojih dolazi do tzv. “kruženja” impulsa. Uz tipičnu kliničku sliku, karakteristično je da se mogu prekinuti raznim manevrima (masiranje karotidnog sinusa, gutljaj hladne vode, zadržavanje zraka nakon dubokog udaha uz forsirano napinjanje trbušne stijenke) ili lijekovima koji usporavaju provođenje kroz AV čvor.

Ventrikulski poremećaji ritma

U ventrikulske poremećaje ritma ubrajamo:

Ventrikulske ekstrasistole – ekvivalent supraventrikulskim ekstrasistolama. Češće su simptomatske, a ukoliko perzistiraju u značajnom broju dugoročno mogu dovesti do slabljenja srčanog mišića (kardiomiopatija).

Ventrikulska tahikardija – potencijalno životno ugrožavajuća aritmija. Zahtjeva hitno liječenje, koja uključuje terapiju antiaritmicima ili kardioverziju/defibrilaciju u akutnoj fazi, odnosno ugradnju kardioverter-defibrilatora i ablacijsko liječenje u kroničnoj fazi. Česte kod bolesnika s infarktom miokarda i kardiomiopatijama.

Ventrikulska fibrilacija – uzrokuje srčani zastoj za svega nekoliko sekundi. Jedina terapija je brza i pravovremena isporuka defibrilacijskog šoka (kardiopulmonalna reanimacija “kupuje” vrijeme do istog).

Kako se prepoznaju aritmijie?

Kod poremećaja srčanog ritma je potrebna temeljita obrada bolesnika. Temelj svega je kvalitetna anamneza i fizikalni pregled bolesnika. Ključna pretraga u dijagnostici je 12-kanalni elektrokardiogram (EKG), pogotovo ukoliko je isti sniman za vrijeme pojave aritmije ili barem simptoma. Dodatna obrada uključuje 24h-tni holter EKG, test opterećenja (ergometrija) i ultrazvuk srca, tj. ehokardiografija.

Kako se aritmija liječi?

Dugi niz godina, jedinu mogućnost za liječenje aritmije predstavljali su lijekovi.Napredak medicine je otvorio mogućnost ablacijskog liječenja artimije, putem radiofrekvencije tj krioenergije.Uspješnost liječenja ovisi o vrsti poremećaja,te je iznimno  važan pravilan izbor kandidata od strane kardiologa-aritmologa.

Doc.dr.sc. Vjekoslav Radeljić spec.kardiologije posjećuje Polikliniku Marin Med 26. i 27.01.2023. Za više info nazovite 020 400 500 ili putem mail-a:info@marin-med.com

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Leave a Reply

Your email address will not be published.