Bolesti srca i prehrana.

Bolesti srca i prehrana su uskogrudno povezani. Znamo da srce pod pritiskom pumpa krv kako bi omogućilo dotok kisika i hranjivih tvari u sve stanice naših tkiva i organa. Što su krvne žile prohodnije tj nemaju ugrušaka te što su stanice krvi fleksibilnijih membrana ,srce lakše radi i ne treba dodatne napore kako bi obavljalo svoje osnovne zadaće.

Iznimno važnu ulogu u zdravlju srca igra prehrana. Ishrana u kojoj prevladavaju zasićene masti,aditivi i slatkiši djeluju štetno na krvne žile i otežava rad srca.

Nekada je potrebno napraviti korak unazad da bi kročili naprijed. Tako je i sa mediteranskom prehranom. Opće je poznato da je ova prehrana na području Mediterana zaslužna za manje brojke oboljelih od bolesti srca i krvnih žila. Iako je pojava globalizacije donijela pomutnju i u navikama stanovnika Mediterana, održivost prehrambenih navika i zdrav razum je prevladao. Način prehrane koji nazivamo “mediteranskom prehranom” nije revolucionarni. Ključna riječ je uravnoteženost.Kako bismo sažeto opisali principe ove prehrane trebamo naglasiti slijedeće:

 

• jesti svakodnevno žitarice i proizvode od žita
• jesti svaki dan jedan obrok tjestenine, riže ili krumpira
• jesti barem tri do četiri puta tjedno mahunarke (grah, grašak, slanutak, bob, leća)
• začiniti jela maslinovim uljem
• obilato koristiti umak od rajčica;
• svakodnevno jesti voće i povrće;
• jesti plavu ribu barem jednom tjedno
• piti nemasno mlijeko i koristiti proizvode od fermentiranog mlijeka;
• smanjiti konzumaciju mesa na dva puta tjedno;
• jesti umjereno jaja, najviše do četiri jaja tjedno
• uz večernji obrok preporučuje se popiti čašu crnog vina
• jesti polako, žvakati dugo
• nakon obroka barem četvrt sata provesti u odmoru i opuštanju.

 

“Osnovno je za mediteransku prehranu da je karakterizirana umjerenom upotrebom mesa, mlijeka, sira, visokim unosom složenih ugljikohidrata (krumpir, palenta, tijesto, riža), svježeg voća i povrća (koji uz vitamine i minerale predstavljaju bogati izvor dijetalnih vlakana), redovitom upotrebom ribe (koja predstavlja idealan izvor omega-3-višestrukonezasićenih masnih kiselina) i upotrebom masti koja je gotovo sva sadržana u obliku maslinovog ulja.”

Ovakvim načinom prehrane utjecat ćemo na unaprjeđenje zdravlja i funkcije srca, te spriječiti nastanak kroničnih degenerativnih upalnih bolesti.

Doc.dr.sc.Vjekoslav Radeljić, dr.med.spec.kardiologije posjećuje Polikliniku Marin Med 21.12.2022.

Za sve upite obratite nam se na +385 (0) 20 400 500 ili na info@marin-med.com