Ergometrija

Ergometrija tj elektrokardiogram u opterećenju ( EKG ) je pretraga koja se koristi u dijagnostici srčane bolesti,njezinoj prognozi no također i kako bi se procijenile vježbačke sposobnosti sportaša.

Ova pretraga indirektno otkriva ishemiju miokarda koji je fiziološka posljedica nesrazmjera između potrebe i opskrbe miokarda ( srčanog mišića ) kisikom. Jednom riječju potrebe za kisikom su veće nego što srce dobija.

Indikacije i kontraindikacije

 Indikacije za ergometriju:

• Simptomi koji sugeriraju ishemiju miokarda
• Nerazrjašnjena akutna bol u prsima, kad je isključen akutni infarkt miokarda
• Nedavno preboljeli akutni koronarni sindrom zbrinut bez učinjene koronarografije
• Promjena kliničkog stanja pacijenta s poznatom koronarnom bolešću
• Predhodna revaskularizacija miokarda (“bypass operacija”)
• Bolesti srčanih zalistaka
• Neke srčane aritmije
• U sklopu kardiološke procjene prije operativnog zahvata

Nisu svi pacijenti kandidati za ergometriju, postoje apsolutne i relativne kontraindikacije.

Kontraindikacije za ergometriju:

 Apsolutne kontraindikacije:

• Akutni infarkt miokarda unutar 2 dana
• Akutno nestabilna angina pektoris
• Nekontrolirana srčana aritmija s hemodinamskom kompromitacijom
• Akutni endokarditis
• Simptomatska teška aortna stenoza
• Srčano popuštanje
• Akutna plućna embolija
• Plućni infarkt ili duboka venska tromboza
• Akutni miokarditis
• Aktuni perikarditis
• Akutna disekcija aorte

Relativne kontraindikacije:

• poznata bolest debla lijeve koronarne arterije
• umjerena do teška aortna stenoza s nesigurnom povezanošću sa simptomima
• tahiaritmije s nekontroliranim ventrikularnim odgovorom
• visoki ili kompletni srčani blok
• hipertrofijska opstruktivna kardiomiopatija s velikom gradijentom u mirovanju
• recentni moždani udar ili tranzitorna ishemijska ataka nereguliranaarterijska hipertenzija s vrijednostima sistoličkog ili dijastoličkog tlaka >200/110 mmHg
• značajna anemija, elektrolitski disbalans
• Hipertireoidizam

Priprema za ergometriju

 Prije planirane pretrage pacijente, odnosno ispitanike treba informirati o razlozima, tj. svrsi pretrage, načinu izvođenja, potencijalnim komplikacijama i poželjnoj pripremi prije testiranja. Svima treba savjetovati da ne jedu, ne piju i ne puše minimalno tri sata prije pretrage jer će im to pomoći u postizanju optimalnog opterećenja.

Na pretragu bi trebalo doći ugodno odjeven, u obući koja omogućuje brzo hodanje. Nadležni liječnik, koji upućuje osobu na ergometriju, trebao bi savjetovati pacijenta o režimu uzimanja, odnosno eventualnog izostavljanja pojedinog lijeka.

Neposredno prije testiranja, liječnik koji izvodi pretragu, dodatno uzima kratku anamnezu koju nadopunjuje ciljanim kliničkim pregledom zbog utvrđivanja eventualnih apsolutnih ili relativnih kontraindikacija. Tijekom pregleda bitno je obratiti pozornost na postojanje eventualnih srčanih šumova, znakova srčanog popuštanja, respiratornih fenomena poput “wheezinga” i drugog.

Kako se ergometrija izvodi

 Pretraga se može izvoditi na biciklergometru ili na pokretnoj traci. Tijekom testiranja ispitanik se podvrgava standardiziranom, za dob i spol, i mjerljivom opterećenju. Opterećenje je kontinuirano i progresivno, sastoji se od više stupnjeva, a svaki stupanj traje tri minute. Za vrijeme pretrage kontinuirano se prate EKG, arterijski tlak, srčana frekvencija; bilježe se promjene za vrijeme testiranja, ali i neposredno nakon prekida testa, odnosno „u mirovanju”.

Osim objektivnih pokazatelja, važno je pratiti i subjektivne tegobe ispitanika. Poteškoće koje se mogu javiti su: otežano disanje, nedostatak zraka, gušenje, bolovi u prsima, lupanje, preskakanje srca, vrtoglavica, bolovi u nogama, umor,.. U slučaju izrazitih tegoba, testiranje se prekida. Tada govorimo o simptomima ograničenoj ergometriji, odnosno testu opterećenja. Razlozi za prekid testa mogu biti i EKG promjene koje impliciraju ishemiju miokarda, pojava srčanih aritmija, smetnji provođenja, tj. AV blokova te blokova grane, vrijednost arterijskog tlaka veća od 220/120 mmHg, srčano popuštanje i drugo.

S obzirom na postignuti stupanj opterećenja, test može biti maksimalan ili submaksimalan. U maksimalnom testu je postignuta maksimalna predviđena srčana frekvencija za dob i spol, dok je u submaksimalnom testu postignuto 85 do 90% predviđene maksimalne srčane frekvencije.

Što se otkriva ergometrijom?

 Temeljem postignutog opterećenja, potrošnje kisika, EKG promjena, subjektivnih tegoba, vrijednosti, odnosno kretanja arterijskog tlaka i srčane frekvencije, liječnik zaključuje je li nalaz uredan ili patološki te preporučuje dodatne dijagnostičke pretrage.

Kardiološkim bolesnicima će, ovisno o nalazu ergometrije, biti preporučeno tjelesno opterećenje koje će optimalno pogodovati njihovom zdravstvenom stanju. Kod sportaša te ostalih zdravih ispitanika obično izvodimo maksimalnu ergometriju odnosno maksimalan test opterećenja jer im procjenom kardiovaskularnog sustava možemo preporučiti optimalnu fizičku aktivnost uz savjet o odgovarajućem intenzitetu i trajanju tjelesnog opterećenja.

Doc. Dr.sc.Vjekoslav Radeljić, spec.kardiologije posjećuje Polikliniku Marin Med 31.10.2022.

Za više info obratite nam se na +385 (0) 20 400 500 ilii putem mail-a na info@marin-med.com