koronavirus

Kako koronavirus utječe na mozak?

Koronavirus ima za posljedice gubitak njuha, stoga se postavlja pitanje, kako i u kojoj mjeri koronavirus utječe na mozak?

Dr. Gabriel. A. De Erausquin, profesor neurologije na Zdravstvenom znanstvenom centru Sveučilišta u Teksasu u San Antoniju, zajedno sa kolegom, dr. Sudha Seshadrijem, kao polaznu točku svoje studije su uzeli činjenicu da neki od respiratornih virusa imaju „afinitet“ prema  stanicama živčanog sistema. Njušne ili olfaktorne stanice se nalaze u nosu. Preko njih virus dolazi do njušnog bulbusa u mozgu, koji je smješten blizu hipokampusa , područja mozga uključenog u kratkotrajno pamćenje. Budući da trag virusa dopire blizu hipokampusa, vjeruje se da je ovo izvor kognitivnih oštećenja kod bolesnika s COVID-19.

Poveznica s neurološkim poremećajima

Istraživači su tako otkrili da intranazalna primjena SARS-COV-2, kod miševa rezultira brzom invazijom na mozak.

U post mortem moždanom tkivu, receptori za angiotenzin-konvertirajući enzim 2 (ACE2), su izraženiji u vaskulariji frontalnog kortkesa mozga. Kroz ove receptore SARS-COV-2 ulazi u zdrave stanice.

In vitro studije su pokazale da virusni šiljci proteina mogu oštetiti krvno moždanu barieru.

Glavobolja, smanjeni okus i gubitak mirisa se javljaju prije pojave respiratornih simptoma kod COVID-19.

Delirij , neuropsihijatrijski simptom smanjene spozanje i pamćenja, može biti jedini prisutni simptom infekcije sa SARS-COV-2, čak i kod mlađih pacijenata. Kod teško bolesnih od COVID-19, u jedinicama intenzivne njege, učestalost delirija je čak 84%.

Abnormalne snimke mozga su postale glavno obilježje oboljelih od COVID-19.

Još jedna studija objavljena u „Lancet Respiratory Medicine“ otkrila je mnogo veću stopu ishoda delirija i kome među pacijentima s COVID-19 koja je inače prisutna među pacijentima s akutnim zatajenjem disanja. Ova studija je pregledala podatke 2.088 pacijenata s COVID-19 primljenih u 69 odjela za intenzivnu njegu u 14 zemalja.

Ova promatračka studija govori da je 59% veća vjerovatnost da se delirij javi kod  onih pacijenata koji su primili infuziju benzodiazepanskih sedativa dok je kod 30% pacijenata koji su imali virtualne posjete, manja vjerojatnost pojave delirija.

Istraživačka studija s Medicinskog fakulteta Yale u New Havenu predvođena  profesoricom imunobiologije i molekularne,stanične i razvojne biologije, Akiko Iwasaki,Waldemar Von Zedtwitz, pokazala je da je koronavirus u stanju zaraziti neurone u laboratorijski uzgojenim organoidima te se replicirati pojačavanjem metabolizma zaraženih stanica pritom uništavajući zdrave,nezaražene neurone.

Kod miševa,genetski modificiranih da proizvode ljudske ACE2 receptore . U ovim slučajevima, virus je promijenio vaskulaturu mozga ili krvne žile, što bi u konačnici moglo prekinuti opskrbu mozga kisikom. Još jedan ekperiment nad glodavcima je pokazao da su virusne razine u plućima dosegle svoj vrhunac nakon 3 dana, dok  se razina u mozgu zadržala petog i šestog dana. Mozak zadržava 1000 puta veću razinu virusa od ostalih dijelova tijela.

Stoga, dalo bi se zaključiti, da COVID 19 nije respiratorna bolest. Jednom kad zarazi mozak , koji je osjetljivi organ , ugrožava sve ostale organe, pluća i srce. Oštećenje mozga kod ljudi s COVID 19 izlaže ih riziku dobijanja neurodegenativnih bolesti tipa Parkinson,multiple skleroze ili općeg kognitivnog pada nakon oporavka.

Barokomorska terapija smanjuje rizik  oboljevanja od ovih gore pomenutih bolesti, unapređuje Vaše kognitivne sposobnosti. Naručite se na pregled kod dr. Jurišića, te saznajte više o ulogi barokomorske terapije u post Covid oporavku.

Leave a Reply

Your email address will not be published.