Kako sačuvati zdravlje srca i krvnih žila tijekom visokih temperatura?

Visoke temperature, neizdrživa sparina, nagle promjene temperature pri ulasku u klimatizirane prostore te izlasku iz istih na paklenu vrućinu, izlaganje suncu u periodu od 10:00 – 17:00. Sve su ovo čimbenici koji utječu na zdravlje srca i krvnih žila te su nesnosni osobama čije je zdravlje srca očuvano a kamoli onima koji boluju od bolesti srca i krvnih žila ili piju terapiju za krvni tlak.

Što se događa sa srcem i krvnim žilama na vrućini?

Pri visokim vanjskim temperaturama naše tijelo mora potrošiti dodatnu energiju da zadrži svoju unutarnju temperaturu u normalnim granicama .Ovaj proces dodatno opterećuje rad srca, pluća i bubrega. Važno je ostati svjež unošenjem dovoljne količine tekućine kako bi zaustavili proces dehidracije i otklonili pojačano znojenje.

Vrućine utječu i na proširenje krvnih žila što dovodi do sniženja krvnog tlaka ili hipotenzije te u konačnici dovodi do slabljenja organizma tj vrtoglavice, nesvjestice ili omaglice. Srce kompenzira svojim ubrzanim otkucajima što dovodi do tahikardije ili aritmije. Budući da se prekomjernim znojenjem gube elektroliti ( kalij, natrij i magnezij) i ovaj proces dovodi do pojačanog srčanog ritma. Važno je napomenuti da pri visokim temperaturam krv postaje gušća i viskoznija što u konačnici može dovesti do infarkta miokarda, moždanog udara ili tromboze.

Toplinski udar

Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma a nastaje prilikom prekomjernog povećanja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i održi temperaturu u normalnim granicama zbog vanjskog utjecaja tj pojave toplinskog vala. Ukoliko osjetite prekomjerno znojenje, hladnu i ljepljivu kožu, vrtoglavicu, nesvjesticu, grčeve u mišićima, otok oko gležnja, plitko ili ubrzano disanje, povraćanje,mučninu, savjetuje Vam se da hitno potražite liječničku pomoć.

Tko treba ograničiti unos tekućine

Osobe koje imaju dijagnosticiranu srčanu insuficijenciju ( zatajivanje srca, “heart failure”) moraju biti na oprezu.Budući da uzimaju lijekove iz skupine diuretika, trebale bi prilagoditi svoju terapiju u dogovoru s liječnikom. Uslijed visokih temperatura, dolazi do pada krvnog tlaka. Ukoliko takvi bolesnici ne uzimaju dovoljno tekućine, može doći do hipotenzije,slabosti,aritmija i negativnog ishoda. Jednako, dolazi do oticanja nogu jer se voda zadržava u donjim dijelovima tijela. Bolesnicima se savjetuje da ograniče unos vode radi srčane insuficijencije te oni moraju u dogovoru s liječnikom da nađu optimalni balans unosa i izbacivanja tekućine iz tijela. Svakako im se preporučuje boravak u kući u periodu od 10:00 – 17:00 u klimatiziranim prostorima.

Osobe koje su sklone aritmiji moraju paziti na unos tekućine i elektrolita jer se znojenjem pri visokim temperaturama gube elektroliti a manjak kalija pospješava razvoj aritmije.

Terapija za visoki tlak.

Osobe s visokim krvnim tlakom, moraju češće mjeriti tlak kako bi uslijed njegovog pada prilagodile svoju antihipertenzivnu terapiju.

Funkcija bubrega

Gubitak tekućine može utjecati na funkciju bubrega budući da dolazi do pojačanog skupljanja minerala iz urina i stvaranja bubrežnog kamenca.

Doc. Dr. sc. Vjekoslav Radeljić, dr. med. spec. kardiologije posjećuje Polikliniku Marin Med 31.07.2023. Za više info molimo nazovite 020 400 500 ili putem maila na info@marin-med.com