Multipla skleroza – U današnjoj svakodnevici se susrećemo sa sve većim brojem mladih ljudi koji su oboljeli od tkz bolesti modernog doba. Jedna od takvih bolesti je i multipla skleroza ili MS.
Riječ je o autoimunoj bolesti središnjeg živčanog sustava koju karakterizira povremeni ili progresivni gubitak senzornih, motoričkih i kognitivnih funkcija. Kod većine bolesnika ova bolest se javlja u dobi između 20. i 45. godine života, sasvim rijetko prije 15. i nakon 55. godine, a zanimljivo je da žene obolijevaju dva puta češće od muškaraca. Interesantan je i podatak da je bolest češća u zemljama koje su smještene između 40. i 65. stupnja sjeverne geografske širine.
Po svojoj definiciji, MS je upalna autoimuna demijelinizacijska bolest središnjeg živčanog sustava koju karakterizira upalna reakcija i potom propadanje mijelinske ovojnice produžetaka živčanih stanica koje služe prijenosu impulsa između živčanih stanica. Karakteristično je stvaranje tzv. demijelinizacijskih plakova (ožiljaka) u strukturama mozga ili u kralježničkoj moždini, na mjestima nestanka mijelinske ovojnice. Budući da mozak i kralježnička moždina imaju velik rezervni kapacitet, mnoga područja upale mijelinske ovojnice u početku bolesti neće pokazati nikakve simptome.
Manje promjene koje zahvaćaju mijelinsku ovojnicu usporavaju provođenje živčanih impulsa i obično ne uzrokuju nastanak simptoma bolesti, ali se smatra da su odgovorne za nastanak simptoma opće slabosti na koju se često bolesnici žale.
Simptomi MS ovise o mjestu zahvaćanja i jakosti upale mijelinske ovojnice aksona i to je razlog zbog kojeg su simptomi bolesti različiti, a tijek bolesti teško predvidiv. Kod većine bolesnika simptomi se pojavljuju povremeno, a s progresijom bolesti se mijenjaju u jakosti i trajanju. Početni simptomi su najčešće subjektivne smetnje osjeta, smanjenje oštrine vida, gubljenje snage u jednom ili više ekstremiteta, dvoslike, poremećaji ravnoteže i vrtoglavice, smetnje kontrole mokrenja i stolice. Mogući su i poremećaji koordinacije pokreta, tremor, skandiran govor, pojava spasticiteta, mentalni poremećaji i to najčešće depresija. Multiplu sklerozu nije lako dijagnosticirati jer ne postoji određeni test kojim se nepobitno dokazuje, niti karakterističan simptom bolesti. Dijagnostika počinje detaljnom anamnezom i kliničkim pregledom bolesnika. Nakon toga se laboratorijskim testovima isključuju drugi mogući uzroci simptoma. Karakteristične pretraga MS-a su analiza cerebrospinalnog likvora, evocirani moždani potencijali, magnetska rezonanca (MR) mozga i vratne kralježnice, a po potrebi i cijele kralježnice.
Prof.dr.sc. Vesna Brinar, pročelnica Odjela za poremećaje ravnoteže i vrtoglavice u Referentnom centru za demijelinizacijske bolesti središnjeg živčanog sustava KBC-a Zagreb ujedno posjećuje Polikliniku Marin Med u Dubrovniku, te primjenom svoje metodologije u većini slučajeva stavlja bolest pod kontrolu. Predbilježbe za pregled sa prof.dr.sc. Vesnom Brinar možete izvršiti telefonski na +385 (20) 400 500 ili putem mail-a na info@marin-med.com.
Posjetite nas na web-u.
Leave a Reply