Parkinsonova bolest je kronična, progresivna neurodegenerativna bolest koja prvenstveno zahvaća kretanje, ali može utjecati i na mnoge druge funkcije organizma. Nastaje postupnim propadanjem živčanih stanica u dijelu mozga koji se naziva substantia nigra, a koje proizvode dopamin – neurotransmiter ključan za kontrolu pokreta.

Kada razina dopamina padne, dolazi do poremećaja u prijenosu signala između mozga i mišića, što uzrokuje karakteristične simptome bolesti.

Primarni simptomi Parkinsonove bolesti

Primarni (motorni) simptomi najčešće su prvi znakovi bolesti i uključuju:

• Tremor (drhtanje) – najčešće u mirovanju, počinje na jednoj strani tijela
• Usporeni pokreti (bradikinezija) – otežano započinjanje pokreta i smanjena brzina izvođenja
• Ukočenost mišića (rigiditet) – osjećaj napetosti i smanjena pokretljivost
• Poremećaj ravnoteže i držanja – nestabilnost i sklonost padovima

Sekundarni simptomi Parkinsonove bolesti

Osim motoričkih, Parkinsonova bolest uključuje i niz nemotoričkih (sekundarnih) simptoma:

• Depresija i anksioznost
• Poremećaji spavanja
• Smanjen osjet mirisa
• Zatvor i probavne smetnje
• Umor i gubitak energije
• Problemi s pamćenjem i koncentracijom
• Promjene u govoru i pisanju

Ovi simptomi često se javljaju i prije motoričkih znakova.

Tko dobiva Parkinsonovu bolest?

Parkinsonova bolest najčešće pogađa osobe starije od 60 godina, no može se pojaviti i ranije (rani Parkinson). Češća je kod muškaraca nego kod žena – procjenjuje se da muškarci obolijevaju oko 1,5 puta češće (otprilike 50% više u odnosu na žene).

 

Uzrok nije u potpunosti razjašnjen, ali uključuje:

• genetske čimbenike
• utjecaj okoliša
• proces starenja

Metode liječenja Parkinsonove bolesti

Iako bolest nije izlječiva, simptomi se mogu uspješno kontrolirati:

Lijekovi

• levodopa
• dopaminski agonisti
• MAO-B i COMT inhibitori

Fizikalna terapija

Redovita fizikalna terapija poboljšava pokretljivost, ravnotežu i koordinaciju te smanjuje rizik od padova.

Logopedska i radna terapija

Pomažu kod govora, gutanja i svakodnevnog funkcioniranja.

Kirurško liječenje

• duboka moždana stimulacija (DBS)

Često postavljena pitanja (FAQ)

Da li mladi ljudi mogu oboliti od Parkinsonove bolesti?

Da. Iako je bolest češća kod starijih od 60 godina, postoji i rani oblik Parkinsonove bolesti koji se može javiti kod osoba mlađih od 50, pa čak i 40 godina.

Da li bavljenje stolnim tenisom može usporiti simptome?

Tjelesna aktivnost, uključujući sportove poput stolnog tenisa, može pomoći u održavanju koordinacije, ravnoteže i refleksa. Iako ne liječi bolest, redovita aktivnost može usporiti funkcionalno pogoršanje i poboljšati kvalitetu života.

Koliko u postotcima češće oboljevaju muškarci nego žene?

Muškarci obolijevaju približno 50% češće nego žene, iako točan razlog još nije u potpunosti razjašnjen

Tko su idealni kandidati za duboku moždanu stimulaciju?

Idealni kandidati za duboku moždanu stimulaciju (DBS) su pacijenti s uznapredovalom Parkinsonovom bolešću kod kojih lijekovi više ne pružaju stabilnu kontrolu simptoma ili uzrokuju značajne nuspojave. Najbolji rezultati postižu se kod osoba koje i dalje dobro reagiraju na levodopu, nemaju teška kognitivna oštećenja i u relativno su dobrom općem zdravstvenom stanju.

Zaključak

Parkinsonova bolest zahtijeva pravovremeno prepoznavanje i kontinuirano liječenje. Kombinacija terapija, uključujući lijekove i fizikalnu terapiju, može značajno usporiti napredovanje simptoma i poboljšati kvalitetu života.

Ako primijetite prve znakove, važno je na vrijeme potražiti stručnu pomoć.

Za sve dodatne informacije, kao i za naručivanje , molimo nazovite ili pošaljite upit na info@marin-med.com

 

Click here to change this text