Suočeni s pandemijom Covid 19, zagađenim planetom, rastu oboljelih od karcinoma, astme, srčanih bolesti, s humanitarnim krizama kao posljedicom užasavajućeg ratnog zbivanja u Ukrajini, Svjetski dan zdravlja 2022 se obilježava 07.04. u nikad težim vremenima za čovječanstvo.

Stradanja nedužnih civila, djece, majki, osoba starije životne dobi u Ukrajini zasigurno je zasjenilo planove Svjetske zdravstvene organizacije da posveti Svjetski dan zdravlja 13 milijuna umrlih ljudi ovoga planeta od posljedica klimatskih promjena. Svaki je život važan te ne smijemo zanemariti gore navedeni podatak ali porazno je saznanje da u 21. stoljeću na tisuće civila u Ukrajini umiru dnevno od kazetnih i termobaričnih bombi. Rat na istoku Europe u 21. stoljeću i to rat ovakvih razmjera koji je donedavno  bio nezamisliv, kao takav mijenja globalni fokus sa klimatskog na ono esencijalno preživljavanje ljudske vrste. Ruska agresija, agresija jedne nuklearne sile u potpunosti mijenja perspektivu i smisao teme Svjetskog dana zdravlja, paradoksalno kao da 13 milijuna umrlih od posljedica klimatskih promjena nije dovoljno jak adut da pošaljemo apel svim svjetskim vođama da naš planet može jedino opstati u miru jer bez mira nema ni života na Zemlji. Slijedeće klimatske činjenice imaju znatan utjecaj na naše zdravlje:

– Povećane temperature ruše naše zdravlje

– Klimatske promjene čest su uzrok požara

– Klimatske promjene čine poplave opasnijima

– Poplave mogu uzročiti trovanje

– Poplave uzrokuju nedostatak pitke vode

– Izlaganje visokim temperaturama uzrokuje glavobolju

– Temperature iznad 40 stupnja Celzijusa mogu uzrokovati toplotni udar i zakazivanje pojedinih ljudskih organa pa čak u nekim slučajevima i smrt.

– Požari mogu uzrokovati smrt i ozljede kao posljedica gušenja

– Požari mogu imati negativan utjecaj na ljudsko mentalno zdravlje

No rat u Ukrajini je stavio u drugi plan i pandemiju Covid 19, koja je pokazala važnost znanosti i ulogu koja je ista iskazala u kratkom vremenskom roku, u pronalasku cjepiva za bolje očuvanje pojedinčevog zdravlja u društvu a samim time i očuvanju ekonomske samo-održivosti istoga. Ipak razlike od društva do društva su ogromne, nejednakost među kontinentima je poražavajuća u dostupnosti vakcina.

Ratovi u kojima je agresor jedna “velesila” poput Rusije, stavlja u drugi plan ciljeve za klimatskoj i zdravstvenoj jednakosti jer preko noći mijenja geopolitički poredak i narušava svjetski mir koji je primordijalan za ostvarivanje bilo kakvog cilja.

U nadi da rat prestane, pandemija nestane, klimatske promjene da upadnu u prvi plan s naglaskom na samoodrživo očuvanje ljudskog planeta, završavamo riječi ovog kratkog ali bitnog članka. Bez globalnog mira nema ni jedinstva za klimatološku borbu za naše bolje sutra.